Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se od 1997. godine i ovom se manifestacijom želi istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Održava se svake godine u mjesecu ožujku, od 11. do 17. ožujka.
Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja: 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena, do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove, 17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu.
Svake se godine u manifestaciju uključe brojne škole, institucije i ustanove koje prigodnim aktivnostima obilježe Dane hrvatskoga jezika.
S istom smo namjerom jučer, 15. ožujka 2022.godine , mi, glagoljaši Srednje škole Ambroza Haračića, u dogovoreno vrijeme posjetili svojega davnog i slavnog člana, danas kapelana u župnoj crkvi u Malome Lošinju, vlč. Andriju Živkovića.
Učenici 1. h ( Križanec Manuela, Križanec Gabrijela i Saganić Anton) i 2. h ( Anesa Abdija, Nikolina Opačić, Andrea Saganić i Samuel Stopar) razreda, koje smo poveli, mogli su razgledati Matične knjige pisane kurzivnom glagoljicom od 1630. godine do 1765. . Posebno im je bila dojmljiva knjiga godova zbog mogućnosti čitanja naziva mjeseci pisanih tiskanim slovima. Uz kratko predavanje o značaju glagoljice i starohrvatskog jezika pojašnjeno je koliko su pismo i jezik značajni u očuvanju nacionalnog identiteta i dostojanstva. Pročitali smo i zapis o krštenju dečkića, sina Mare i Matije Markočića, u crkvi svete Marije iz 1680.godine.
„ 1680 miseca nov(e)nbra dan 8 kada se rodi sin Maretin Matia Markočića a krseti s(e) na 10 nov(e)bra i karstih ea do(n) Franic Marketic plovan a to karestih u crikevi s(vet)e Marij(e) kum bi paro(n) Mati Mori(n) a kuma Mara zena pokojnoga Matia Garžana otac Matij Marekočić a mati Mara žena negova“
Moglo se čuti kako starohrvatski nalikuje primorskim seoskim idiomima koji se govore po otočnim selima: Nerezinama, Orlecu, Ustrinama, Belom itd. Dopirući do duše zvučanje toga govora budi najdublji osjećaj pripadnosti slavenstvu, mirnom suživotu, poštovanju prirode, usklađenosti s njom i zajedništvu s drugima. Kao i u Ćirilovo doba i danas sugerira život u pravednosti i poštenju nasuprot globalističkoj nezasitnosti i huškanju na ratne obračune.
Na poveznici: Radio Jadranka – Playlista potražite post s oznakom: OTOK KULTURE 25.03.2022. – Otok kulture 03 – Ena Pervan te poslušajte prilog u kojem je i razgovor s prof. Zrinkom Jensch o glagoljici i glagoljaškoj skupini u našoj školi.
